Pitanja i odgovori

Sukladno Uredbi Vijeća (EZ) 73/2009., kao jedna od mjera Dobrih poljoprivrednih i okolišnih uvjeta (GAEC) za sve države članice obavezno je očuvanje obilježja krajobraza. Svrha provođenja ove mjere je očuvanje ”prirodnih” elemenata na poljoprivrednim površinama radi njihove biološke (stanište za biljne i životinjske vrste, koridori između različitih zona koji omogućavaju kretanje životinjskih vrsta i sjemena), fizičke (zaštita od erozije vjetrom i vodom) i kulturne vrijednosti (vizualne kvalitete krajobraza, povijesno nasljeđe). Površine pod obilježjem krajobraza ulaze u prihvatljivu površinu ARKOD parcele te se shodno tome ostvaruje pravo na potporu.

Integrirani administrativni i kontrolni sustav (IAKS) je obvezan alat za kontrolu plaćanja u poljoprivredi. Njime zemlje članice EU dodjeljuju, prate i kontroliraju plaćanja poljoprivrednicima (izravna plaćanja i mjere ruralnog razvoja vezane uz površinu). IAKS se sastoji od: jedinstvene identifikacije korisnika koji podnose zahtjeve, sustava za identifikaciju zemljišnih parcela (ARKOD), sustava za identifikaciju i registraciju životinja (JRDŽ), sustava za identifikaciju i registraciju prava na plaćanje, podnošenja zahtjeva, administrativne kontrole zahtjeva i kontrole na terenu.

U ARKOD sustavu postoje slijedeće četiri osnovne vrste korištenja zemljišta: oranice, trajni travnjaci, trajni nasadi, mješovito korištenje zemljišta te ostale vrste korištenja zemljišta, za koje se ne isplaćuju potpore. Osnovne vrste imaju svoje podvrste a to su pod oranicama staklenici na oranicama, pod trajnim travnjacima livade, pašnjaci i krški pašnjaci, a trajne nasade čine vinogradi, maslinici, voćne vrste, agrumi (citrusi), orašaste drvene kulture i miješani trajni nasadi. Sve navedene vrste korištenja zemljišta vidljive su na web pregledniku.

Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja osnovalo je Agenciju za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju kao javnu ustanovu radi operativne provedbe mjera tržišne i strukturne potpore u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju. Agencija je zadužena za provedbu mjera Zajedničke poljoprivredne politike EU te isplaćivanje potpora. Zahtjeve za izravna plaćanja poljoprivrednici podnose svake godine do 15. svibnja. Ulaskom u EU uvedeno je jedinstveno plaćanje po gospodarstvu. Važno je naglasiti da sve nove članice EU primjenjuju pojednostavljen način plaćanja za potpore koje uključuju kombinaciju sredstava iz nacionalnih proračuna te sredstava iz fondova EU.

Niti jedan poljoprivrednik ne može ostvariti pravo na potporu Europske unije za poljoprivrednu proizvodnju ukoliko nije upisan u ARKOD sustav. Primjerice, u Rumunjskoj se nije na vrijeme proveo ovakav sustav, pa poljoprivrednicima prve godine nakon ulaska u EU nisu isplaćene europske potpore.

Upis u sustav identifikacije zemljišnih parcela za poljoprivrednike je besplatan.

Vrijeme trajanja upisa pojedinačnog poljoprivrednika u ARKOD ovisi o broju parcela koje taj poljoprivrednik obrađuje, te o njegovom snalaženju u programskoj aplikaciji. Konzultanti odnosno djelatnici Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, svojim savjetima i stručnom pomoći trude se maksimalno olakšavati poljoprivrednicima upis u ARKOD.

Kako bi poljoprivrednici mogli ostvarivati potpore iz EU nužno je da se prije evidencije u ARKOD upišu u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava. Ukoliko poljoprivrednik nije upisan u Upisnik prije uspostave ARKOD-a, bit će u mogućnosti oba upisa izvršiti istovremeno.

Podaci iz Upisnika kroz ARKOD se nadograđuju sa podacima o korištenju poljoprivrednog zemljišta. Upisnik uključuje podatke o 9 tisuća poljoprivrednih gospodarstava.

Prilikom upisa u ARKOD, poljoprivrednici sa sobom moraju ponijeti: iskaznicu obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva ili rješenje o upisu u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava, osobnu iskaznicu i dokument kojim se dokazuje pravo posjeda.

Uz prethodnu najavu i poziv iz Agencije, upis u ARKOD obavlja se u regionalnim uredima Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, u kojima su poljoprivrednici upisani u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava. Tijekom upisa poljoprivrednici su se uz pomoć djelatnika Agencije, na digitalnim ortofoto kartama (unaprijed napravljenim snimkama zemlje iz zraka) identificirali sve parcele koje obrađuju. Važno je istaknuti kako se u ARKOD upisuju parcele koje se obrađuju, a ne samo one koje se posjeduju, što znači da poljoprivrednici prijavljuju i parcele koje su dobili u zakup ili na korištenje. Poljoprivrednici su dužni prilikom upisa u ARKOD sustav sa sobom ponijeti dokumente koji dokazuju njihovo pravo na korištenje nad određenim komadom zemljišta.

Upis je počeo u srpnju 2009. godine i trajao je oko godinu i pol dana. Provođenje konzultacija s poljoprivrednicima najprije je počelo u dijelovima Karlovačke i Sisačko-moslavačke županije jer su navedene županije bile pokrivene adekvatnim digitalnim ortofoto kartama (iz 2006. i 2007. godine). Ostale županije uključivale su se po dobavi podataka (od rujna 2009.), odnosno po dostupnosti potrebnih DOF-ova, DKP-a te izrađenih inicijalnih LPIS podataka. Primjena ARKOD-a počela je 2011.

U Europskoj uniji primjenjuje se sustav jedinstvenih plaćanja po gospodarstvu u kojem se isplata potpore ne uvjetuje proizvodnjom određenog proizvoda, već ona ovisi o površini koja se obrađuje. Osim toga, EU je tržište s više od 500 milijuna ljudi što je također dodatan poticaj hrvatskim poljoprivrednicima, jer svoju robu mogu plasirati diljem EU bez administrativnih i carinskih barijera. ARKOD za poljoprivrednike donosi dvije ključne stvari: a) omogućava lakši i jednostavniji način podnošenja zahtjeva za potporu b) omogućava transparentno korištenje državnih potpora.

Nakon što je Vlada RH krajem studenog 2007. prihvatila provedbu nacionalnog programa uspostave sustava za identifikaciju zemljišnih čestica započelo se s nizom pripremnih tehničkih i organizacijskih preduvjeta kako bi implementacija ARKOD-a na terenu tekla nesmetano. Uz implementaciju ARKOD softvera, koji služi za praćenje postupka i registraciju poljoprivrednih parcela, i obučavanja djelatnika za njegovo korištenje, tijekom 2008. godine proveden je i pilot projekt u šest katastarskih općina s različitom strukturom poljoprivredne proizvodnje. Pilot se provodio četiri mjeseca a cilj je bio ustanoviti stanje na terenu te izvršiti što kvalitetniju pripremu za punu uspostavu ARKOD sustava. Odaziv poljoprivrednika na sudjelovanje u pilot projektu bio je vrlo dobar.Također tijekom 2009. izvršeno je potpuno umrežavanje svih lokalnih i regionalnih ureda. Tijekom siječnja i veljače 2009. godine preuzete su dostupne Digitalne ortofoto karte (DOF) od Državne geodetske uprave (4.122 listova (40%) temeljene na avio snimkama pribavljenim tijekom 2006. i 2007. godine). Za ostatak potrebnih DOF-ova (60%) raspisan je međunarodni javni natječaj, a u svibnju 2009. sklopljen je ugovor za produkciju novih DOF-ova.

ARKOD sustav u RH uspostavlja se na temelju Digitalnih ortofoto karata (DOF5) u mjerilu 1:5.000 koje služe kao podloga za interpretaciju i određivanje površina poljoprivrednog zemljišta poljoprivrednih gospodarstava. Uz ove karte, kao pomoćni izvori prostornih podataka koriste se: DIGITALNI KATASTARSKI PLANOVI (DKP) koji služe kao kontrolni podaci kod interpretacije zemljišta na DOF-ovima, te kao veza s Upisnikom poljoprivrednih gospodarstava u kojem postoje alfanumerički podaci katastarskih čestica, DIGITALNI MODEL RELJEFA (DMR), čiji podaci su nužni za definiranje pojedinih atributnih podataka (npr. određivanje nagiba pojedinih poljoprivrednih površina, određivanje nadmorske visine, određivanje područja s težim uvjetima gospodarenja, itd.), TOPOGRAFSKE KARTE (TK25) koje služe kao dodatni podaci tijekom postupka digitalizacije te za bolju orijentaciju i snalaženje u prostoru na DOF-ovima i PODACI IZ SREDIŠNJEG REGISTRA PROSTORNIH JEDINICA (SRPJ) koji sadrži informacije o granicama županija, općina i gradova, te katastarskih općina, a potrebni su za logističku podršku i organizaciju uspostave i održavanja sustava . Važno je napomenuti kako sve navedene prostorne podloge moraju biti dostupne za područje čitave države i ne smiju biti starije od 5 godina sukladno zahtjevima EU zakonodavstva.

Sustav za identifikaciju zemljišnih parcela (ARKOD) uspostavlja se na temelju karata, zemljišnih knjiga ili drugih kartografskih referenci. Koriste se metode računalnog geografskog informacijskog sustava, uključujući zračne ili satelitske ortofoto snimke, u mjerilu 1:5.000. Drugim riječima, ARKOD predstavlja grafičku evidenciju zemljišnih resursa poljoprivrednika. Uspostavom navedenog sustava, Republika Hrvatska ima na raspolaganju informacijski sustav u kojem su sadržani stvarni podaci o poljoprivrednim površinama čitave RH, te kao takvi služe ne samo u administrativne svrhe obrade zahtjeva za potpore po površini, već za izradu analiza i podloga za donošenje odluka u procesu kreiranja i provedbe poljoprivredne politike i ruralnog razvoja.

Sustav ARKOD provodi Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju.

U brojnim područjima prilagodbi visokim europskim standardima prije pristupanja RH u Europsku Uniju, prilagodbe u području poljoprivrednog sektora imaju iznimno značajnu ulogu. Jedan od uvjeta za ulazak u EU bio je i uspostava IAKS-a (Integrirani administrativni i kontrolni sustav), kojim zemlje članice dodjeljuju, prate i kontroliraju izravna plaćanja poljoprivrednicima. Ključna komponenta IAKS sustava koja služi za praćenje potpora po proizvodnoj površini jest ARKOD – sustav za identifikaciju zemljišnih parcela.

ARKOD je sustav identifikacije zemljišnih parcela (eng. Land Parcel Identification System – LPIS). To je nacionalni program kojim se uspostavlja baza podataka koja evidentira stvarno korištenje poljoprivrednog zemljišta. Cilj ARKOD-a je dobiti jasnu sliku koliko se zemljišta u Hrvatskoj koristi za poljoprivrednu proizvodnju, bez obzira na kulture koje se na njima uzgajaju. Takav uređen i transparentan sustav preduvjet je za dobivanje potpore Europske unije za poljoprivrednu proizvodnju.